WIA Projekat Jezika<\/p>\n
[Dan 57\/221]<\/h1>\nBosanski<\/h2>\n
Bosanski | Bosnian<\/p>\n
“Pjevanje susreta Istoka i Zapada na Mostarskom mostu”<\/p>\n
Tiha revolucija, digitalno bilje\u017eenje 221 jezika \u2022 Mi ne spa\u0161avamo jezike. Mi bilje\u017eimo vje\u010dnost.<\/p>\n<\/div>\n
“Kad bi svi ljudi bili jednaki, ne bi se imali kome obratiti.”<\/p>\n
[Kad bi svi ljudi bili jednaki, ne bi se imali kome obratiti]<\/p>\n
“Da su svi ljudi isti, ne bismo imali kome da se obratimo.”<\/p>\n
\u2014 Tradicionalna bosanska poslovica koja slavi raznolikost kao temelj dijaloga i su\u017eivota. Ova mudrost odra\u017eava vi\u0161estoljetnu bosansku tradiciju multikulturalnog \u017eivota.<\/p>\n<\/div>\n
U srcu Balkana, gdje se Dinaridi susre\u0107u s rijekom Neretvom, oko 2,5 miliona ljudi pri\u010da pri\u010du svog \u017eivota na ovom jeziku. Bosanski je slu\u017ebeni jezik Bosne i Hercegovine i jezik jedne od najjedinstvenijih multikulturalnih tradicija na svijetu \u2014 zemlje gdje su islam, kr\u0161\u0107anstvo i judaizam supostojali stolje\u0107ima. Ba\u0161 kao \u0161to Stari Most u Mostaru spaja isto\u010dnu i zapadnu obalu, bosanski je jezik koji obuhvata kulture i Osmanskog i Habsbur\u0161kog carstva. Sarajevo se naziva “evropskim Jerusalimom”, grad u kojem d\u017eamija, katedrala, pravoslavna crkva i sinagoga stoje jedna do druge u istoj ulici. Danas se susre\u0107emo s du\u0161om bosanskog jezika (Bosanski)<\/strong>.<\/p>\n Historija bosanskog se\u017ee do \u0161estog i sedmog stolje\u0107a, kada su ju\u017enoslavenski narodi naselili Balkan. Srednjovjekovno Bosansko Kraljevstvo (12.-15. stolje\u0107e) bilo je nezavisna dr\u017eava sa svojom posebnom vjerskom institucijom, Bosanskom crkvom (Crkva bosanska), i tokom tog perioda razvila se jedinstvena bosanska knji\u017eevna tradicija. Ste\u0107ci<\/strong> \u2014 srednjovjekovni nadgrobni spomenici rasuti \u0161irom Bosne, Hercegovine i susjednih regija \u2014 nose natpise koji \u010dine neke od najstarijih pisanih zapisa bosanskog. UNESCO ih je 2016. upisao na Listu svjetske ba\u0161tine.<\/p>\n Osmansko osvajanje 1463. ostavilo je odlu\u010duju\u0107i trag na bosanskom jeziku. Tokom oko \u010detiri stotine godina osmanske vladavine, hiljade turskih, arapskih i perzijskih posu\u0111enica u\u0161lo je u bosanski, oboga\u0107uju\u0107i njegov rje\u010dnik slojevima zna\u010denja iz islamske civilizacije. Tokom ovog perioda, bosanski muslimani razvili su alhamijado<\/strong> knji\u017eevnu tradiciju \u2014 posebnu praksu pisanja bosanskog arapskim pismom. Sarajevska Gazi Husrev-begova biblioteka, osnovana u osmanskom periodu, \u010duva rijetke rukopise na bosanskom jeziku koji predstavljaju neprocjenjivo kulturno naslje\u0111e.<\/p>\n Pod habsbur\u0161kom vla\u0161\u0107u od 1878., a potom kroz jugoslavenski period, bosanski je bio obuhva\u0107en pod ki\u0161obranom “srpskohrvatskog”. Bosanski rat 1992.-1995. bio je tragi\u010dno poglavlje u historiji regije, ali je tako\u0111er postao katalizator za bosanski da afirmi\u0161e svoj identitet kao nezavisni jezik. Nakon rata, bosanski je slu\u017ebeno priznat kao jedan od tri slu\u017ebena jezika Bosne i Hercegovine, uz srpski i hrvatski. Daytonski mirovni sporazum iz 1995. ugradio je ovo jezi\u010dko priznanje u \u0161iri okvir mira i pomirenja.<\/p>\n [The Korean Today] Stari Most i prizor starog grada na rijeci Neretvi u Mostaru, Bosna \u00a9 Uredni\u0161tvo The Korean Today<\/p>\n<\/div>\n Do 2025. godine, bosanski je maternji jezik oko 2,5 miliona ljudi. Govornici su koncentrisani u Bosni i Hercegovini, ali se nalaze i u Sand\u017eaku u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. Zna\u010dajne dijaspore postoje u Njema\u010dkoj, Austriji, \u0160vedskoj, Sjedinjenim Dr\u017eavama i Australiji, gdje bosanska kulturna udru\u017eenja aktivno odr\u017eavaju jezik.<\/p>\n Bosanski, zajedno sa srpskim, hrvatskim i crnogorskim, proistekao je iz zajedni\u010dkog jezi\u010dkog sistema historijski poznatog kao “srpskohrvatski”, a me\u0111usobna razumljivost me\u0111u ovim varijetetima je gotovo potpuna. Me\u0111utim, bosanski posjeduje karakteristi\u010dne osobine koje ga izdvajaju. On \u010duva bogat sloj turskih, arapskih i perzijskih posu\u0111enica iz osmanskog perioda \u2014 rije\u010di koje su uglavnom uklonjene iz hrvatskog i zamijenjene neologizmima. Bosanski slu\u017ebeno koristi latini\u010dno pismo, mada se koristi i \u0107irili\u010dno pismo.<\/p>\n U digitalnom dobu, bosanski se sna\u017eno razvija. Bosanska Vikipedija sadr\u017ei preko 90.000 \u010dlanaka, a bosanski film i muzika privla\u010de me\u0111unarodnu pa\u017enju. Bosanski film “Quo Vadis, Aida?” iz 2021. nominiran za Oscara pokazao je izra\u017eajnu snagu bosanskog globalnoj publici. Sarajevo Film Festival je postao jedan od najva\u017enijih filmskih doga\u0111aja u Europi, a bosanska knji\u017eevnost \u2014 posebno djela nobelovca Ive Andri\u0107a \u2014 nastavlja da fascinira \u010ditaoce \u0161irom svijeta.<\/p>\n Najljep\u0161i dragulj bosanske kulture je sevdalinka<\/strong>. Rije\u010d “sevdah” poti\u010de od arapskog “sawda” (crna \u017eu\u010d), ozna\u010davaju\u0107i \u010de\u017enju i bol ljubavi. Sevdalinka je tradicionalna bosanska muzika koja daje glas ovoj emociji, ro\u0111ena u urbanoj kulturi osmanskog perioda. Njene melanholi\u010dne a op\u010dinjavaju\u0107e lijepe melodije su upore\u0111ivane s portugalskim fadom i gr\u010dkim rebetikom. Obi\u010dno pra\u0107ena sazom, harmonikom ili samo nepra\u0107enim ljudskim glasom, sevdalinka istra\u017euje teme neuzvra\u0107ene ljubavi, rastanka i slatko-gorke prirode \u010de\u017enje s dubinom osje\u0107anja koja nadilazi kulturne granice.<\/p>\n Bosanske poslovice nose mudrost su\u017eivota. “Kom\u0161ija je bli\u017ei od brata”<\/strong> \u2014 nagla\u0161ava vrijednost zajedni\u010dkih veza u multikulturalnom dru\u0161tvu. “I \u0107utanje je odgovor”<\/strong> \u2014 otkriva balkansku mudrost razumijevanja mo\u0107i onoga \u0161to ostaje neizre\u010deno. “Gdje ima dima, ima i vatre”<\/strong> \u2014 prenosi univerzalnu istinu da pojave \u010desto odra\u017eavaju dublje stvarnosti.<\/p>\n Bosanska kahva (bosanska kafa)<\/strong> tradicija nije samo pi\u0107e ve\u0107 socijalni ritual od dubokog zna\u010daja. Ponuditi kahvu gostu je u srcu bosanske kulture, a razgovor uz kahvu (\u0107askanje) predstavlja najsvakodnevniji a najdublji oblik izraza na bosanskom jeziku. Tajnoviti reljefi ste\u0107aka, \u017eivahna vreva sarajevske Ba\u0161\u010dar\u0161ije, geometrijski uzorci bosanskog tkanja \u0107ilima \u2014 sva ova kulturna blaga prenose se kroz bosanski jezik.<\/p>\n WIA je posve\u0107en o\u010duvanju naslje\u0111a sevdalinke, alhamijado knji\u017eevne tradicije, natpisa na ste\u0107cima i svih savremenih knji\u017eevnih i filmskih izraza bosanskog u trajnom digitalnom arhivu. Jedinstveni glas ove kulture na susreti\u0161tu Istoka i Zapada bi\u0107e zabilje\u017een u visokorezolocijskom digitalnom formatu za sva vremena.<\/p>\n [The Korean Today] Digitalna arhivska snimka tradicionalne bosanske sevdalinke \u00a9 Uredni\u0161tvo The Korean Today<\/p>\n<\/div>\n Ba\u0161 kao \u0161to je Stari Most u Mostaru obnovljen nakon razaranja rata, bosansko kulturno naslje\u0111e bi\u0107e zauvijek o\u010duvano kroz WIA-in digitalni arhiv. Kao \u0161to most spaja dvije obale rijeke, digitalni zapis spaja pro\u0161lost i budu\u0107nost.<\/p>\n “Ljubav je jedina stvar koja raste kad se dijeli.”<\/p>\n [Ljubav je jedina stvar koja raste kad se dijeli]<\/p>\n “Ljubav je jedina stvar koja raste kad se dijeli.”<\/p>\n \u2014 Tradicionalna bosanska izreka. Su\u0161tina bosanskog duha \u2014 govoriti o pomirenju i su\u017eivotu \u010dak i nakon ratnih rana.<\/p>\n<\/div>\n Dvjesta dvadeset i jedan jezik, dvjesta dvadeset i jedan dan. Danas glas bosanskog dopire do va\u0161eg srca s rijeke Neretve. \u010ce\u017enjive melodije sevdalinke odzvanjaju zauvijek kroz digitalni arhiv.<\/p>\n Ovo tiho putovanje odjeknu\u0107e u milionima srca i odjekivati \u0107e kroz generacije koje dolaze.<\/p>\n Svaki glas je vje\u010dan.<\/p>\n<\/div>\n WIA Institut za Jezike<\/p>\n 221 Jezik – Bilje\u017eenje Jezika za Vje\u010dnost<\/p>\n \u00a9 2025 WIA Institut za Jezike. Sva prava zadr\u017eana.<\/p>\n<\/div>\n #WIA_Jezici<\/span> #Bosanski<\/span> #Bosna<\/span> #Mostar<\/span> #Sevdalinka<\/span> #Balkan<\/span> #O\u010duvanjeJezika<\/span> #UNESCO<\/span> #WIA<\/span><\/p>\nHistorija \u2014 Jezik ro\u0111en na raskrsnici carstva<\/h3>\n
![\"Stari](\"https:\/\/wiasoom.com\/wialanguages\/images\/day-057\/day-057-img1.png\")
<\/p>\nSada\u0161njost \u2014 2,5 miliona govornika i multikulturalni identitet<\/h3>\n
Jezi\u010dki dragulji \u2014 Sevdalinka i filozofija \u0161oljice kahve<\/h3>\n
Obe\u0107anje WIA \u2014 Vje\u010dni digitalni most poput Starog Mosta<\/h3>\n
![\"Digitalno](\"https:\/\/wiasoom.com\/wialanguages\/images\/day-057\/day-057-img2.png\")
<\/p>\n