WIA Languages Day 52/221 – Bislama

Photo of author

By 코리안투데이 송파

WIA Lanwis Dei 52/221 – Bislama

WIA Lanwis Projek

[Dei 52/221]

Bislama

Bislama | Bislama

“Wan Lanwis Blong Joenem Evriwan i Bon Long Volkeno Aelan Blong Saot Pasifik”

Wan kwaet revolyusen, raetem 221 lanwis long dijitol • Yumi no stap sevem lanwis. Yumi stap raetem foeva.

“Yumi wan nomo.”

[Yumi wan nomo]

“Yumi wan nomo.”

— Wan toktok blong Bislama we i wok olsem wan moto blong Vanuatu we i no ofisol. Long wan nesen we wan handred mo lanwis i stap, Bislama i stap wok olsem brij we i fasem olgeta man wantaem.

Olsem ol grin ston antap long blufala silk, etitre volkeno aelan blong Ripablik blong Vanuatu i mekem wan long ol nesen we i gat plante lanwis long wol. Wetem wan populesen blong jis 320,000, smol aelan kantri ia i gat mo long wan handred lanwis blong ples — namba wan lanwis densiti blong evri man long wol. Long medel blong bigfala lanwis mosaik ia, wan lanwis i konetkem evriwan: Bislama. Wan Inglis-bes kriol we i bon long pen blong kolonialisem, Bislama i kam antap blong kam nasonal lanwis blong wan fri nesen — wan long ol bigfala saksesful stori long histri blong lanwis. Tede, yumi mitim sol blong Bislama.

Histri — Wan Lanwis We i Bon Long Tred Blong Bislama mo Sugaken Fil

Nem Bislama i kamaot long Potugis wod “bicho-do-mar” (bislama), we i soem aot se lanwis ia i stat long maritaem tred we i pulum ol Yuropian bisnisman i kam long Saot Pasifik long eli naentinfes senjuri. Taem tred blong bislama (bêche-de-mer) i gru bigwan, wan pijin fom blong Inglis i stat blong kam olsem wan rod blong toktok bitwin ol Melanesian aelana man mo ol Yuropian tredaman.

Stat long medel kasem en blong naentinfes senjuri, plante taosen ni-Vanuatu (man blong Vanuatu aelan) oli bin rikrutim — samtaem long fosem o stret kidnap, wan fasen we oli kolem “blakboding” — blong go wok long sugaken planteisen long Queensland, Australia, mo Fiji. Ol woka we oli toktok long mo long wan handred defren lanwis blong ples we oli no save toktok wantaem, oli nidim wan rod blong toktok wantaem, mo pijin blong Inglis we i bin stat long tred taem i bigwan kwiktaem blong filem ples ia. Taem ol woka ia oli kambak long aelan blong olgeta, oli karem pijin ia wetem olgeta, spredemaot hem long evri aelan.

Taem olfala Anglo-Frens kondominium blong Niu Hebridis i kasem independens olsem Ripablik blong Vanuatu long 1980, Bislama i go long konstituson olsem wan long tri ofisol lanwis wetem Inglis mo Frens. Long stret praksis, be Bislama nomo i wok olsem tru nasonal lanwis — wan lanwis nomo we olgeta ni-Vanuatu oli save toktok long hem wantaem. Toktok long Palemen, gavman anaosmen, media brodkas, mo toktok blong evridei long ol aelan — evriwan i stap yusum Bislama.

Tradisonal vilej long volkeno aelan long Vanuatu

[The Korean Today] Tradisonal vilej long tropikol fores blong volkeno aelan blong Vanuatu © The Korean Today Editorial

Tede — 280,000 Man i Toktok mo Wol Namba Wan Yang Nasonal Lanwis

Long 2025, Bislama i gat samwe long 280,000 man we i toktok long hem — olgeta man blong Vanuatu nomo. Plante ni-Vanuatu oli toktok Bislama olsem namba tu o namba tri lanwis wetem lanwis blong ples blong olgeta, be samwe long ten taosen man nao oli toktok Bislama olsem fas lanwis blong olgeta, wan fasen we i gru bigwan espeseli long taon olsem kapital Port Vila. Hemia wan rea mo spesel kes we wan kriol lanwis i wok olsem nasonal lingua franca blong wan fri nesen.

Nating se vokabilari blong Bislama i kamaot bigwan long Inglis, gramatikol strakja blong hem i gat dipfala mak blong Melanesian substret lanwis. Defren bitwin inklusive “yumi” (yumi tugeta, wetem man we i harem) mo eksklusive “mifala” (mifala nomo, no wetem man we i harem) i wan fija we i kamaot long Melanesian lanwis we i no stap long Inglis. Gramatikol defren ia i soemaot wan valiu sistem we rilesen bitwin man we i toktok mo man we i harem i impoten tumas.

Bislama i femes from ol kreativ rod blong mekem niufala wod, we i joenem ol Inglis wod long ol fasen we i mekem niufala mining we i klia mo samtaem olsem wan poem. “Haos blong God” (jos) — stret “haos we i blong God”; “Wota blong skin” (swet) — “wota blong skin”; “Gras blong hed” (hea) — “gras blong hed”; “Bigfala solwota” (osen) — “bigfala solwota.” Ol kompoen ekspresion ia oli soemaot wan kreativiti we i jenisim wan pijin we i gat smol vokabilari i kam wan lanwis we i save tokbaot evrisamting.

Ol Tresija Blong Lanwis — Sandroing mo Waesdom Blong Nakamal

Wan long ol tresija we i saen blong bigfala valiu blong Bislama mo lanwis blong ples blong Vanuatu hemia tradisen blong sandroing. Raetem long UNESCO Lis blong Intangibel Kaljol Heritej blong Hyumaniti long 2003, at fom ia i involvem tresem ol kompliketed jiometrik paten long san o volkenik as yusum wan lain nomo we i no brok. Evri paten i karem wan stori, wan mesej, o wan spiritual mining we i talem long Bislama mo lanwis blong ples.

Ol toktok mo kaljol ekspresion blong Bislama i karem waesdom blong aelan laef. “Solwota i no gat fenis” — “Solwota i no gat en” — i tokbaot ol bigfala posiboliti we wol i ofarem. “Wan han i no save klapem” — “Wan han i no save klapem” — i putum impoten tumas long kooperesen mo komyuniti.

Nakamal hemia tradisonal mitinaples long Vanuatu kalja, we ol man blong vilej oli kam blong dring kava (wan seremoni dring we i mekem long kava rut) mo diskas long bisnis blong komyuniti. Long nakamal, Bislama i wok olsem lanwis blong fomel toktok, mekem brij bitwin ol man we oli toktok long ol defren lanwis blong ples.

Bigfala kaljol heritej blong Vanuatu i inkludim tu lan daeving ritual blong Pentikos Aelan (we i bin mekem bungee jumping i stat), Rom dans tradisen blong Ambrym Aelan, mo grad tekem sistem. Olgeta tradisen ia oli stap raetem, diskas, mo pasem long Bislama.

Promes Blong WIA — Raetem Lanwis Blong Joenem Ol Man Blong Saot Pasifik Foeva

WIA i promes blong sevem ol sandroing stori, nakamal oral tradisen, independens literaja, mo kontemporari media teks blong Bislama long wan dijitol akaev we i stap foeva. Bigfala jeni blong lanwis ia — stat long kolonialisem pijin kasem nasonal lanwis blong wan fri nesen — bae i stap raetem foeva.

Dijitol sevem blong Bislama

[The Korean Today] Dijitol akaev konvejen blong Vanuatu sandroing tradisen © The Korean Today Editorial

Olsem sandroing save wasemaot long wef be i stap laef long memori, Bislama lanwis we i stap sevem long dijitol akaev blong WIA bae i stap foeva. Lanwis blong joenem ol man we i konetkem mo long wan handred tang bae i gohed konetkem ol man long dijitol wol tu.

“Long darknes, laet i save faenem rod.”

[Long darknes, laet i save faenem rod]

“Long darknes, laet i save faenem rod.”

— Wan toktok blong Bislama we i soemaot strong blong ol ni-Vanuatu man, we oli winim darknes blong kolonialisem blong bildim wan fri nesen.

Tu handred twenti wan lanwis, tu handred twenti wan dei. Tede, voes blong Bislama i kasem hat blong yu stat long volkeno aelan blong Saot Pasifik. Olsem paoa blong joenem ol man we i konetkem mo long wan handred defren lanwis i kam wan, Bislama bae i saon foeva long dijitol akaev blong hem.

Kwaet jeni ia bae i saon long milien hat mo i gohed kasem ol jeneresen we i kam.

Evri voes i foeva.

WIA Lanwis Institi

221 Lanwis — Raetem Lanwis Blong Foeva

© 2025 WIA Language Institute. Olgeta raets i stap.

#WIA_Languages #Bislama #Vanuatu #SaotPasifik #Kriol #Sandroing #SevemLanwis #UNESCO #WIA

📰 기사 원문 보기

<저작권자 ⓒ 코리안투데이(The Korean Today) 무단전재 및 재배포 금지>

댓글 남기기